Kornati su najrazvedenija otočna skupina cijelog Sredozemlja, a nalaze se u sjevernoj Dalmaciji nedaleko Šibenika. Ovaj pravi labirint mora i kamena sastoji se od oko 140 nenaseljenih otoka, otočića i hridi s površinom od svega sedamdesetak četvornih kilometara. U neposrednoj blizini nacionalnog parka Kornati, koji obuhvaća veći dio otočja s okolnim more, je još jedan biser zaštićene prirode u Hrvatskoj - park prirode Telašćica. On obuhvaća prostrani i duboki istoimeni zaljev na susjednom Dugom otoku, u kojem također ima više lijepih malih otočića i neposredno uz more malo slano jezero. Kornatski otoci ističu se brojnim bizarnim oblicima i neobičnim reljefnim strukturama, te osobito visokim klifovima. Ipak, najviši klif nalazi se na Dugom otoku u parku prirode Telašćica, a visok je oko 180 metara. Kornati su jedno od najomiljenijih odredišta za nautičare na Jadranu, pa nije neobično što se u njihovoj blizini nalazi desetak marina.
Više na www.kornati.hr

Plitvička jezera su najpoznatiji hrvatski nacionalni park, na popisu svjetske baštine UNESCO-a. Glavnu atrakciju ovog Parka, jedinstvenog u svijetu, čini 16 malih jezera međusobno povezanih slapovima nastalih taloženjem sedre (eng. travertine), posebne vrste vapnenca. Park obuhvaća izvorišni dio rijeke Korane u prostoru okruženom gustim šumama bukve, jele i smreke, dijelom u obliku izvorne prašume. Osim jezera i šuma, Park krasi i više spilja, izvora, cvjetnih livada, a među mnogim rijetkim očuvanim životinjskim vrstama ističe se smeđi medvjed. Ne zna se da li je Park ljepši u proljeće kad se rascvjeta cvijeće na njegovim livadama, da li za odraza jesenskog šarenila boje u jezerskim zrcalima ili za zimskog mira ledom sputanih vodopada u snježnom krajoliku. Popularnosti ovog Parka doprinosi i uporaba specijalnih vozila za prijevoz posjetilaca (panoramski "vlakovi", elektrobrodovi) te povoljan smještaj uz glavnu cestovnu vezu Zagreba s Dalmacijom.
Više na www.np-plitvicka-jezera.hr

KRKA je među rijekama hrvatskog krša svakako najčudesnija. Poznata je po brojnim vodopadima, koji su, kao i kod Plitvičkih jezera, nastali taloženjem sedre, posebne vrste vapnenca. Nacionalni park obuhvaća najveći dio toka rijeke s okolnim priobalnim prostorom od povijesnog grada Knina nedaleko njenog izvora do drugog povijesnog gradića Skradina. Tu nakon veličanstvenih slapova rijeka postepeno najprije prelazi u Prukljansko jezero, a nakon toga u duboki morski zaljev, u kojem se smjestio još jedan povijesni grad Šibenik. Rijeka dijelom teče dubokim kanjonima urezanim u vapnenačku zaravan, a dijelom je ujezerena. Među brojnim vodopadima osobitom ljepotom ističu se Skradinski buk i Roški slap, između kojih je na ujezerenom dijelu rijeke smješten otočić Visovac sa franjevačkim samostanom.
Više na www.npkrka.hr

PAKLENICA obuhvaća najatraktivnije prostore južnog dijela Velebita, najveće hrvatske planine, uključujući i njegove najviše vrhove. Glavna atrakcija Parka su dva impresivna klanca Velike i Male Paklenice, usječena u planinu od mora do pod same vrhove. Na razmjerno malom prostoru nacionalnog parka ima više neobičnih krških reljefnih formi, nekoliko spilja, a sačuvana je i izuzetno bogata i raznolika flora i fauna. Među strmim stijenama ističe se Anića kuk, najpopularnije odredište hrvatskih alpinista. Iako se radi o prostoru izrazite divljine i očuvane prirode, lako je dostupan posjetiteljima zbog blizine Jadranske turističke ceste i grada Zadra.
Više na www.paklenica.hr

SJEVERNI VELEBIT najmlađi je hrvatski nacionalni park, osnovan 1999. godine. Njime se željelo obuhvatiti najatraktivnije i prirodno najvrednije prostore sjevernog dijela Velebita. U prostoru ovog izrazito gorskog parka koncentriran je na malom prostoru izuzetno velik broj atrakcija - veličanstvene krške forme Hajdučkih i Rožanskih kukova, jedinstveni botanički vrt u prirodi, Lukina jama, jedna od najdubljih na svijetu. Stoga hrvatski planinari upravo ovaj prostor smatraju najvećim draguljem među hrvatskim gorama. Nešto slabija posjećenost uvjetovana udaljenošću od glavnih prometnica samo povećava mističnost i iskonski prirodni ambijent ovog prostora.
Više na www.np-sjeverni-velebit.hr

TELAŠĆICA, prostrana uvala na krajnjem južnom dijelu Dugog otoka; duga oko 10 km, široka 160-1800 m, a ima nekoliko proširenja s pjeskovitim i muljevitim dnom; u unutrašnjem dijelu duboka 12 m, a u vanjskom do 60 m. Na istočnoj obali su uvalice Čuška, Dumboka, Ošćenica, Gozdenjak, Rakvić, Kraševica i Mangrovica, a na zapadu Strižna, Tripuljak, Mir, Jaz i Pasjak. U zapadnom proširenju su otočići Donji i Gornji školj, u srednjem otočić Farfarikulac, a u istočnom - koji dopire do otoka Velika Aba i Katina - grebeni Gozdenjak, Galijola i otočić Korotan. Sjeveroistočna obala Telašćice je pretežno gola, a jugozapadna pod borovom šumom, maslinama i smokvama; podalje od obale ima makije i mjestimice šume. Južnu obalu Telašćice odvaja od pučine usko šumovito bilo, koje završava 50-100 m visokom i strmom obalom. U tom području je bočato jezero (kupalište); 0,23 km2; dubina 5,8 m. Telašćica ide u red najvećih i najljepših uvala na našoj obali. Iz zapadnog dijela Telašćice vodi staza do naselja Sali na istočnoj obali otoka. Uvala je dobro sidrište i zaklonište za jahte.
Više na www.telascica.hr

VRANSKO JEZERO, jezero i kriptodepresija u Ravnim kotarima, sjeveroistočno od Pakoštana; 30,1 km2 (dugo 13,6 km, široko do 2,2 km, duboko do 3,9 m). Voda, koju dobiva iz potoka Skorobića i iz nekoliko izvora, otječe ponorima i umjetnim kanalom Prosika (850 m) u Pirovački zaljev. Uz sjeveroistočnu pošumljenu obalu jezera dižu se najviši vrhovi Ravnih kotara (Štandarac, 305 m), s kojih se pruža lijep pogled na zaleđe i obalni pojas. Jezero je bogato ribom (šarani, cipli, jegulje i dr.). Površina od 30 ha zaštićena je kao poseban ornitološki rezervat. Prilaz do jezera najlakši je od magistralne prometnice kod Pakoštana (400 m) ili od Prosike.
Danas se ubraja u skupinu poznatijih ribičkih voda u ovom dijelu Europe, pa za njega znaju ribolovci u Austriji, Njemačkoj, Italiji i drugim zemljama. Na ribolov se, kao i na izlet na jezero, može individualno i organizirano.
Više na www.vransko-jezero.hr